Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Kršćani danas slave svoj najveći i najstariji blagdan – Uskrs ili Vazam – dan uskrsnuća Isusa Krista kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život. Uskrs danas slave vjernici diljem Hrvatske svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je On pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru – u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja. Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu.
Uz blagdan Uskrsa vezani su u Hrvata mnogi starodrevni pučki običaji. Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.
Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu. Uskrsne pisanice ili bojama ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Motivi na šaranim jajima su različiti i kreću se od likova do ornamentike, a diljem Hrvatske upotrebljavaju se različite tehnike ukrašavanja pisanica.
Sretan Uskrs!
Sretan i blagoslovljen Uskrs uz obilje radosti i veselja svim ljudima dobre volje, svim našim građanima i prijateljima te poslovnim partnerima, mir i dobro, sreću i ljubav želi CepinOnline.com – nezavisni portal Čepina. I ove godine 20tak socijalno ugroženih obitelji i starih domačinstava u Čepinu odlukom općinskog poglavarstva, dobilo je Uskrsnicu u iznosu od 500 kuna.
Kršćani danas slave svoj najveći i najstariji blagdan – Uskrs ili Vazam – dan uskrsnuća Isusa Krista kao najočitije svjedočanstvo Kristova božanstva i ujedno zalog uskrsnuća za vječni život. Uskrs danas slave vjernici diljem Hrvatske svečanim liturgijama u crkvama koje su se u korizmenom 40-dnevlju spremale za svetkovanje vazmenog otajstva.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pesahu, to jest Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je On pokazao posebno izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru – u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja. Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput na godinu.
Uz blagdan Uskrsa vezani su u Hrvata mnogi starodrevni pučki običaji. Uskrsna jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela dio su narodnih običaja vezanih uz taj najvažniji kršćanski blagdan.
Blagoslov jela stara je crkvena i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Na Veliku subotu ili u rano jutro na sam Uskrs vjernici nose jelo na blagoslov u crkvu. Uskrsne pisanice ili bojama ukrašena jaja izrazit su običaj vezan uz Uskrs. Motivi na šaranim jajima su različiti i kreću se od likova do ornamentike, a diljem Hrvatske upotrebljavaju se različite tehnike ukrašavanja pisanica.