Povratak vitezova na Utvrdu Korođvar

Zabava

admin | 29.08.2015.

<p>Posjetitelji Korođvara su prošle godine mogli razgledati srednjovjekovni sajam, sudjelovati u školi streličarstva i mačevanja, kušati srednjovjekovnu kuhinju i promatrati borbu za ruku kneginje. Posebna atrakcija bila je noćna bitka za utvrdu Korođvar koju su prilazali Red viteza Ružice grada iz Orahovice.</p>

Ove godine manifestacija s temom viteških igara održati će se na Utvrdi Korođvar 18.09.2015. godine u organizaciji LAG-a Vuka-Dunav i Općine Antunovac.

PROGRAM DOGAĐANJA
Od 12,00 sati
– Sajam lokalnih proizvoda
– Viteške igre
– 18,00 podjela graha
– 20,00 bitka za Korođvar
– 21,00 TS Melem

Wasserburg Kolođvar
Wasserburg Kolođvar je srednjovjekovna utvrda, a nalazi se u ostacima močvare nedaleko Ivanovca uz cestu Čepin – Ivanovac. Utvrda je izgrađena nakon darovanja posjeda obitelji Korođ. Prvi put se u pisanim izvorima spominje 1290. godine, pa se ta godina uzima kao godina izgradnje utvrde.

Korođvar je izgrađen na brežuljku u močvari gdje je postojalo prapovijesno naselje, a nakon toga rimski vojni tabor. Pravilnoga je kružnoga oblika promjera 40 metara, dvorište je pravilnog osmerokutnog oblika u sredini je Donžon kula, po legendi prozvana Zmijska kula. Takva kula je tipična građevina u srednjovjekovnim burgovima, u mirnodopskim razdobljima služila u podrumu kao zatvor, a na gornjim katovima za stanovanje, u vrijeme ratne opasnosti kula je bila posljednje pribježište.

Korođvar je pod Turke pao poslije 25. studenog 1573. godine, čak deset godina poslije Osijeka, jer se nalazio na nepristupačnom terenu.

Nakon turskog osvajanja Korođvar propada i više nikada nije obnavljan. Na početku XX. stoljeća ondje je bila gostionica, gdje su veleposjednicima dolazili brojni gosti na lov. Prilikom konzervatorskih radova 1978. godine, otkriveno je da je utvrda građena kao i Venecija po principu “Drvenih rašlji” od hrastovih greda.

Poludjevojka – poluzmija
Legenda kaže da se za noći punoga mjeseca oko grada u močvari može čuti siktanje zmija i sablastan smijeh, a često i krik od kojega se svim živim bićima ledi krv u žilama.

Prema pučkoj predaji poludjevojka – poluzmija je mitsko biće koje ima gornji dio tijela ženski, a donji dio tijela zmijski rep. Navodno je Filip Korođ pobjegao s Kolođvara, jer su ga opsjedale močvarne zmije. Kasnije su zaposjele grad poslije odlaska Korođa. Filip Korođ je zazidao svoju kćer u zmijsku kulu da mu čuva blago, koje nije mogao ponijeti sa sobom. Ona se je nakon toga pretvorila u poludjevojku – poluzmiju.

Narod ju krivi za nestajanje djece u blizini Kolođvara, jer je ona pjesmama dozivala djecu u ruševni otvor s vanjske strane, a nakon što su djeca ušla ona ih bi gušila svojom dugom kosom i proždirala njihova tijela, koja su joj omogućavala preživljavanje. Nitko tko je ušao u otvor s vanjske strane, koji je navodno i ulaz u podzemne tunele sve do osječke Tvrđe.

U taj otvor prilikom obnove konzervatori su pustili psa, koji se nikada nije vratio…

Jedna od legendi veže i baruna Franju Trenka, da je nakon uspješnih ratova za austrijsku krunu opljačkano zlato pohranio je u zmijsku kulu. Kako nitko od njegovih pandura nije imao hrabrosti doći po sedam sanduka zlata, možda se to zlato i danas tamo krije…’

Kako je to izgledalo prošle godine pogledajte u fotogaleriji na OsijekNews.hr

Povratak vitezova na utvrdu Korođvar

admin | 16.09.2014.

<p>Na utvrdi Korogyvar organizirat će se završno događanje projekta Razvoj biciklističke rute Pečuh-Osijek-Antunovac-Ivanovac te promocija povijesnog lokaliteta utvrde Korogyvar. Za sve sudionike bit će organizirana okrjepa na cilju.</p>

Program događanja:

14.00 – otvorenje srednjovjekovnog sajma
14.30 – radionica slame
16.00 – škola mačevanja i streličarstva
17.00 – viteška bitka
17.30 – okusi srednjeg vijeka – prezentacija srednjovjekovne kuhinje
18.00 – borba za ruku kneginje – srednjovjekovni zabavljači i lakrdijaši
19.00 – degustacija jela i pića – podjela graha
20.00 – noćna bitka za Korogyvar
21.00 – nastup TS ‘Žeteoci’

Zidine tj. Korođgrad ili Kolođvar podigla je obitelj Korogy na mjestu rimske utvrde, kako smatraju povjesničari, oko 1250. g., kao obranu od najezde Tatara. Sama tvrđava Korog u spisima se spominje 1290. g. Utvrda je kao sojenica od tvrdog građevinskog materijala sagrađena na sjeveroistočnom dijelu korogyvarskog rita – poznate depresije koja se smjestila između Čepina, Vuke, Dopsina, Hrastina i Ernestinova.

Tlocrt kule je kružan, s promjerom oko 40m, u središtu utvrđenog dijela je otvoreni dvorišni prostor na kojemu se nalaze ostaci četverokutne porušene kule, što upućuje na zaključak da se ispod ove pozornice nije nalazila jama s lavovima. U 17. st utvrda se spominje kao Dirutum castellum Korogyvar, što se odnosi na vrstu utvrde, a znači grad u močvari. Uzevši to u obzir, on je specifičan i jedinstven primjer utvrde u hrvatskim krajevima, s obzirom na poseban sustav gradnje na hrastovim štapovima, koji su slagani unakrsno na močvarnoj podlozi. Kako je to područje melioracijom isušeno, Zidine su se našle na uzvisini. Kada su Turci 1526. g. osvojili Osijek, Kolođvar je razrušen i napušten. Iz toga vremena o njemu ne postoje nikakvi podaci i od tada više nije obnavljan.O Zidinama se još uvijek pričaju legende, kao npr. kako je tamo nekada živio i haračio grifin, kako još uvijek postoji podzemni put koji vodi do katakombi, pun zlata, dijamanata i svega.

Nakon rušenja, Kolođvar je zarastao u vegetaciju. Za vrijeme 1. i 2. sv. rata teško je oštećen, a uništavanje se nastavilo kada je služio kao meta za vojne vježbe u gađanju. Također su seljani iz okolnih naselja razbijali zidove i opeku odvozili kućama.1967. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Osijeka počinje zaštitne radove. Do 1970. g uklonjeno je raslinje i urušeni materijal, te su nazidani nadvratni lukovi.