Dvije prve pretpostavke da Industrijska zona Čepin zaživi su ispunjene. Općina Čepin je, naime, nakon dobivanja državnog zemljišta odmah financirala gradnju suvremene prometnice kroz zonu, na koju će se, kada se kompletira sva potrebna dokumentacija, graditi priključne ceste za svaku pojedinu parcelu koje će biti ponuđene na prodaju poduzetnicima. Ante Babić, stručni suradnik za komunalno gospodarstvo Općine Čepin, kaže kako slijedi tehnički pregled ceste, čija je predračunska vrijednost bila oko dva milijuna kuna.

Cesta nije napravljena u dužini koju smo predvidjeli jer trenutačno nije bilo potrebe. “Gradnja”, izvođač radova, ispostavila je račun za do sada obavljene radove u iznosu od milijun i pol kuna, a preostalo je obaviti još neke radove. Planiramo nastaviti gradnju ceste, koju bismo spojili sa zapadnom obilaznicom. Bitno nam je, prije nego što uđemo u industrijsku zonu s intenzivnijim radovima na komunalnoj infrastrukturi, novu cestu povezati s Čepinom na dva mjesta. Prva spojna cesta bila bi sa Strossmayerovom ulicom prema Policijskoj postaji Čepin, kako bismo povezali stari dio Čepina, a planiramo ishoditi građevinsku dozvolu za spojni cestovni krak s Kalničkom ulicom, koja počinje od Osnovne škole Vladimira Nazora, tako da bismo imali ulaz i iz Čepina 2.

Pregovaramo s Hrvatskim autocestama, kojima je Općina ‘oprostila’ zbog gradnje koridora 5c komunalni doprinos, da nam u toj protuvrijednosti napravi dio komunalne infrastrukture – odnosno sagrade te dvije spojne ceste i, najvjerojatnije, produžetak te ceste u industrijskoj zoni do zapadne obilaznice – objašnjava Babić, dodajući da bi, ako s usklađivanjem vrijednosti tih radova i vrijednosti komunalnog doprinosa kojih je HAC oslobođen bude razlike, cestari trebali odraditi još neke radove na području Općine Čepin.

Babić smatra spojne ceste jako važnima jer će u zoni posao naći brojni Čepinci, a poslužit će i za bržu komunikaciju do zapadne obilaznice. Kako bi se promet odvijao bez problema, vodit ćemo, ističe Babić, računa da te ceste ne budu prometno preopterećene. Na 22 hektara, do kojih treba stići plin, struja s trafostanicama, telefon, vodovod i kanalizacija, trenutačno ima zasađenih kultura, a dio je zemljišta privatni. Babić kaže kako će i ta zemlja ući u zonu, a za to se izrađuje dokumentacija.

Antun Blažević, stručni suradnik za razvoj i poduzetništvo u Općini Čepin, kaže kako je detaljni prostorni plan za zonu napravljen, ali još nisu stigle potvrde od svih 11 institucija od kojih je zatražena suglasnost iz njihova područja rada.

Do sada je pristiglo osam odgovora, a ostali bi trebali pristići u Općinu ovih dana. Nakon toga slijedi prihvaćanje detaljnog plana iz kojeg će biti precizno vidljivo kako je i što isparcelizirano. Zainteresiranih za zonu ima gotovo dvostruko više nego što će biti mogućnosti. Trenutačno slažemo kockice kako bismo uvidjeli da bismo mogli najjeftinije za poduzetnike financirati komunalnu infrastrukturu, odnosno postići što je moguće nižu cijenu da bismo im olakšali poslovanje i privukli ih u industrijsku zonu. Nastojimo pokriti sve troškove s prodajom zone, a o cijeni je još prerano govoriti. Znamo da je u Osijeku oko 200 eura po četvornom metru, a kod nas bi trebalo biti niža – smatra Blažević.

Stimulativne cijene’kvadrata’ parcela
Preciznije će se o cijeni, navodi načelnik Općine Čepin, dr. Dražen Arnold, moći govoriti nakon što bude poznato kako će se financirati infrastruktura, odnosno koliko će Općina u tome sudjelovati.

Još ne znamo kolika će biti naša ulaganja u zonu, vjerojatno ćemo povući neka sredstva od resornih ministarstava, a sukladno tome koliko uložimo, formirat ćemo cijenu parcela. Ako se sami poduzetnici uključe u financiranje infrastrukture, cijena će biti niža. Pred nama je da tijekom ljeta i jeseni dobijemo određena sredstava od ministarstva i da sami uložimo u infrastrukturu. No cijena će ipak biti niža nego u Osijeku jer ćemo stimulativnim mjerama poticati poduzetnike, posebice one koji su iz Čepina ili zapošljavaju Čepince, naravno, uz zadovoljavanje određenih kriterija – kaže načelnik Arnold.
(Glas Slavonije)