Knjižnica Centra za kulturu Čepin je tijekom 2011. godine surađivala s Hrvatskom narodnom bankom pri pripremi kalendara za 2012. godinu. Kako je kalendar posvećen papirnom novcu, a Ivan Kapistran II. je izdavao papirni novac, Hrvatska narodna banka se, u potrazi za izvorima informacija, obratila čepinskoj Knjižnici koja joj je učinila dostupnom sve izvore iz Zavičajne zbirke te ih uputila na izvore u Muzeju Slavonije u Osijeku (gdje je tijekom listopada 2010. bila postavljena izložba posvećena ostavštini plemićke obitelji Adamović) i Državnom arhivu u Osijeku.

Mjesec ožujak je predstavljen čepinskim Vlastelinstvom Adamovich koje je izdalo četiri emisije papirnog novca u apoenima od 3, 5, 10, 20, 30 i 50 krajcara. Ostali mjeseci kalendara pripadaju: Zadru, Dardi (Vlastelinstvo Esterhazy), Virovitici (Vlastelinstvo Schaumburg-Lippe), Bregani (Vlastelinstvo Kiepach), Banu Josipu Jelačiću, Rijeci, Bakru, Karlovcu, Osijeku, Zagrebu i Splitu.

Marija Terezija darovala je 1765. Ivanu Kapistranu I. Adamovichu posjed Čepin, a 1770. i plemićki pridjevak „de Csepin“.  Njegov unuk Ivan Kapistran II. bio je član raznih gospodarskih udruga u Beču, Budimpešti i Osijeku, počasni predsjednik slavonske Gospodarske komore u Osijeku, osnivač i vlasnik čepinske tvornice šećera, prve takve u Hrvatskoj i jedne od najvećih u  Slavoniji, u kojoj je na strojevima uvezenim iz Francuske zapošljavao  više od stotinu radnika. Bio je uspješan poduzetnik i napredan voditelj svojih imanja. Poput djeda, poticao je isušivanje močvara, gradnju kanala za melioraciju zemljišta i naseljavanje u regiji. Na međunarodnome gospodarskom sajmu u Parizu 1855. izlagao je drvo, vino i konoplju sa svojih imanja. Kraljevskom i carskom poljoprivrednom društvu u Beču 1857. poslao je brošuru u kojoj opisuje vođenje poljoprivrede na seoskom gospodarstvu i kulturološko stanje poljoprivrede u Osječkoj županiji. Kako bi omogućio učenje naprednijih načina sjetve i gospodarenja, na svojem je čepinskom imanju uredio dva mala modela gospodarstva, na kojima je svakom zainteresiranom seljaku demonstrirao modernu poljoprivredu, a osniva i obrazovnu ustanovu za poljoprivredu te sastavlja katalog mjera (npr. za lakše dobivanje zajmova, reformu sustava školstva itd.)

Financijska kriza i nedostatak sitnog novca za plaćanje radnika osjetili su se i na čepinskom imanju, koje je izdalo četiri emisije papirnog novca u apoenima od 3, 5, 10, 20, 30 i 50 krajcara. Jamstvo njihova izdavanja bila je imovina vlastelinstva,  a mogle su se zamijeniti na blagajni imanja, pri čemu se za izdanja oko 1830. te 1848. i 1849. dobivala bečka valuta, a za izdanja 1859. i 1866. austrijska valuta.

Inače, prvi poznati papirni oblik plaćanja na tlu Hrvatske je paški asignat. Sol, sredstvo trgovine i plaćanja, vrijedna poput zlata donosila je moć onome tko je imao vlast nad solanama i prometom soli. Paška sol bila je poznata i cijenjena kao najbolja bijela sol, pa se njome sve plaćalo i mjerilo. Prvo spominjanje proizvodnje soli na Pagu datira iz 999.  Kad je Mletačka Republika 1409. kupila Dalmaciju od Ladislava Napuljskog, paške su solane postale nepresušnim izvorom zarade, donoseći joj i do 100.000 dukata prihoda godišnje. Da bi osigurala potpuni monopol, Venecija u 18. st. zabranjuje proizvodnju soli svuda u Dalmaciji, osim na Pagu.

Pag je u to doba bio samostalna komuna. Komunalne se službenike plaćalo određenom količinom soli. Kako tako velike količine nisu mogli preuzeti, sol se preračunavala i pretvarala u kovani novac. Da bi se plaćanje što lakše provodilo, paški su suci 1778. dobili iz Venecije otisnute novčane potvrde, tzv. asignate, na koje su rukom dopisivali sve potankosti takve transakcije: ime osobe kojoj će se uputiti isplata, svrhu plaćanja, težinu soli izraženu u mjerama modiju i staru te kolika je to vrijednost u lirama. Dva su paška suca svojim potpisima na asignatima odobravala isplate. Blagajnik je navedenoj osobi isplatio novac, a ona je svojim potpisom na poleđini asignata potvrdila primitak.

Kalendar je moguće pogledati od 01. do 15. ožujka u Knjižnici, a potom će biti pohranjen u Zavičajnoj zbirci Knjižnice.

Prenosimo sa CZK-Cepin.hr