Čepin se prvi put spominje 1258. pod imenom vila de Chapa. 1290. u Čepinu obitelj Korođ gradi kružni dvorac u močvari poznatiji pod imenom Kolođvar. U Čepinu su pronađeni mnogobrojni predmeti iz rimskog doba. U parku se nalazi jednokatni klasicistički dvor Adamovića Čepinskih izgrađen oko 1800. U baroknoj župnoj crkvi Sv. Trojstva (1769.) je signirana oltarna slika Judite s Holofernom: ‘Josepho Jacobi pinxit Vienna 1773’; klupe su iz 1770. Čepin je ravničarsko selo desetak kilometara jugozapadno od Osijeka, na cesti prema Đakovu.

Do početka 18. stoljeća koristio se mađarski naziv Csapa, a od tada u uporabi je ime Čepin. Iz njegove duge povijesti sačuvana su dva vrijedna kulturno-povijesna spomenika: barokna župna crkva sv. Trojstva, građena 1769.-1771. godine, i manji dvorac, zapravo kurija, koja je nekoć bila sjedište velikoga vlastelinstva plemićke obitelji Adamovich Čepinski (Adamovich de Csepin). U srednjem vijeku Čepin se spominje od 13. stoljeća.

Prije Turaka bio je neutvrđeno središte velikoga posjeda Vukovske županije. Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. darovao je Čepin 1258. plemićima Kružic (Korogh), koji su ga posjedovali do izumrća 1472. godine. Nakon toga, vlasnici su se mijenjali sve do 1526. kada su ga osvojili Turci. Čepin je tada izgubio položaj trgovačko-obrtničkoga mjesta, ali ne i starosjedilačko hrvatsko i mađarsko pučanstvo.