KUD ‘Ivan Kapistran Adamović’
KUD ‘Ivan Kapistran Adamović’ Čepin osnovan je 28.studenog 2000.godine na inicijativu nekolicine zaljubljenika u starine i običaje. KUD nosi ime prema Čepinskom plemenitašu i veleposjedniku. Prema prvim zapisima, pohranjenim u Etnografskom muzeju u Osijeku, kulturno djelovanje započinje 1937. godine pod okriljem udruge ‘Hrvatsko srce’. Pred sam početak II.svjetskog rata rad se prekida. Početkom 80-ih godina, KUD ponovo djeluje jedno kraće vrijeme i njeguje pjesme i plesove svih naroda i narodnosti bivše države. Raspadom države raspada se i KUD.
Nakon svog osnutka, KUD vrlo brzo okuplja članove i odmah počinje sa intenzivnim radom uz pomoć stručnjaka različitih profila. U istraživanju nošnji našeg kraja pomogli su stručnjaci (etnolozi), a pjesme i plesovi su istraživani na terenu uz pomoć gđa. Vesne Dorušak. Rad sa plesačima bio je povjeren gđa. Ankici Lozančić. Dio instrumenata pronađen je u Čepinskim osnovnim školama, a dio je kupljen. Ubrzo je organizirana i prva manifestacija ‘Čepinsko čijalo’. Prvi ozbiljni plesni koraci naučeni su pod vodstvom mlade glazbenice Anite Tomoković, a nakon njenog odlaska, plesni voditelj postaje Đuro Varganović.
Već te jeseni kreće i velika kulturna manifestacija ‘Čepinski suncokreti’ uz pokroviteljstvo Općine Čepin i IPK Tvornice ulja Čepin. Manifestacija traje više dana od kojih je najatraktivniji zadnji dan posvećen folkloru, a navečer nastupaju poznate estradne zvijezde.
Početkom 2002. godine dolazi do značajnog preokreta u radu KUD-a, dolaskom umjetničkog voditelja Zorana Poljaka. KUD sve češće putuje u na svoje nastupe i izvan granica Hrvatske (Austrija, BIH).Te godine bilježi i svoj prvi nastup u koncertnoj dvorani ‘Vatroslav Lisinski’ u Zagrebu.
KUD trenutno bilježi nešto malo više od 100 članova u četiri sekcije (folklorna, tamburaška, dječja i etno sekcija tj. Vezilje).Tamburašku sekciju vodi Ivan Draženović a dječju Jasmina Berki i Mihaela Mak.
2007. godine pobratimili smo se sa KUD-om ‘Brotnjo’ iz Čitluka BIH. Kud se danas može pohvaliti sa osam plesnih točaka (Pjesme i plesovi iz Čepina, Ajde noga za nogom, Lika, Oj da mi je ići u svatove Baranja, Srijem , Posavina i Kraljice tj. Ljelje), te dvije manifestacije koje su već postale tradicija (Čepinsko čijalo, Čepinski suncokreti).