U Hrvatskoj se u prosjeku požanje više od milijun tona pšenice na godišnjoj razini, a domaće potrebe zadovoljava oko 400 tisuća tona. Izvozimo dakle oko 60 posto svoje proizvodnje, no ono što je i inače, a pogotovo u sveopćoj situaciji s poskupljenjima i ratom u Ukrajini problem je – da tu istu pšenicu zatim uvezemo kao pekarski proizvod koji nekom drugom skupo plaćamo.

Profesor Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku istaknuo je to kao problem. “Nemam 5 kuna za kilogram pšenice i ako će kruh koštati 50 kuna počet ćemo razmišljati  o lišću u prirodi, kako su se nekad ljudi hranili u krizama. To je sad moj osobni opravdani strah da će na ovom otvorenom tržištu naša dobra pšenica biti otkupljena po visokim cijenama. Zbog toga bi, ako se pravodobno ne reagira, naše zalihe mogle biti prilično “tanke”.

Pšenica je trenutačno u dobroj kondiciji. Poljoprivrednik Mato Kovačić iz Tomašanaca trenutačno njezino stanje ocjenjuje i boljim nego što je to bilo u isto vrijeme lani. ” Kiša je došla u pravom trenutku. Možda je malo kasnila u početku, no tko je poštivao agrotehniku i na vrijeme posijao  te ako je pšenica dobro nabusala – to su sad u fazi vlatanja sasvim uredni sklopovi. Za sada obećava, no kako je poljoprivreda tvornica pod vedrim nebom – opreza nikad dosta.”

Prošlogodišnja je cijena od 1,30 po kilogramu bila zadovoljavajuća, no zbog rasta cijena goriva, energenata i repromatrijala, ovogodišnja bi otkupna cijena trebala biti dvostruko veća nego lani. Josip Tomičič iz Širokog Polja kaže kako njegova zarada neće biti velika, no napominje kako i sve potrošače čeka poskupljenje kruha. ” Nada se kako će mlinari u Hrvatskoj  imati povoljne uvjete za proizvodnju što većih količina brašna, odnosno preradu pšenice. Svi se tome nadaju,  kao i tome da ćemo povećati robne zalihe ove najvažnije krušarice.

Evidentno je kako nam nedostaju znatno veći skladišni kapaciteti, na što poljoprivrednici upozoravaju već godinama. Prepoznala jer u krizi i hrvatska vlada, a Agencija za plaćanja u poljoprivredi objavila je natječaje vrijedne 250 milijuna kuna iz Mjere 4 za izgradnju ili dogradnju skladišta za žitarice i uljarice. Otvoreni su do kraja lipnja ove godine.