U Velikoj županijskoj vijećnici u Vinkovcima održana je početna konferencija projekta „REBIOFORESTS“ čiji su korisnik Hrvatske šume d.o.o. zajedno s partnerima JP Vojvodinašume, Hrvatski šumarski institut, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu i Centar za kompetencija d.o.o. za istraživanje i razvoj, Vinkovci. 

Projekt se provodi na području Spačvansko – bosutskog bazena, najvećeg kompleksa nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Europi, a sufinancira ga Europska unija iz programa Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska -Srbija 2021.-2027.

Šumski ekosustavi, pa tako i kompleks šuma Spačvanko – bosutskog bazena suočavaju se s značajnim izazovima klimatskih promjena, štetnika i drugih nepovoljnih čimbenika. Rekao je to voditelj Uprave šuma Podružnice Vinkovci Krasnodar Sabljić, te na otvaranju današnje početne konferencije za projekt REBIOFORESTS naglasio, kako će nam omogućit da kroz prekograničnu suradnju, te suradnju znanosti i šumarske prakse jačamo otpornost naših šuma i osiguravamo njihovu dugoročnu održivost. Hrvatske šume posvećene su zaštiti i obnovi tih vrijednih ekosustava, a ovaj projekt REBIOFORESTS je korak naprijed u tom smjeru, naglasio je voditelj Sabljić.

Projekt se provodi na području Republike Hrvatske i Republike Srbije  s ciljem revitalizacije šuma spačvanskog bazena radi očuvanja bioraznolikosti i otpornosti na klimatske promjene. Projektom će se pojačati prekogranični kapacitet za bolju otpornost šumskih ekosustava na klimatske promjene. Riječ je o projektu vrijednom 1.665.501,66 eura, od čega su 85% ili 1.407.176,41 eura bespovratna sredstva Europske unije iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija.

Izloženi smo klimatskim promjenama koje negativno utječu na šume. Ekstremni vremenski događaji (suša, poplave, jaki vjetrovi) djeluju na stabilnost i vitalnost šumskih ekosustava, smatra ravnatelj Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada Saša Orlović. Naglasio je da je pred šumarskom strukom veliki izazov, kako da se šume što bolje adaptiraju na izmijenjene uvjete i da opstanu, odnosno da što bolje obavljaju svoje funkcije. To od šumarske znanosti i prakse traži da se primjenjuju nova rješenja u gospodarenju šumama, ističe ravnatelj Instituta Orlović te je upozorio kako je ključno povećati vitalnost šumskih ekosustava i tako umanjiti negativne efekte neželjenih događaja.

Projektom se planiraju identificirati problemi kroz naprednu procjenu šumskog ekosustava, te ponuditi rješenja problema jačanjem otpornosti na klimu pomoću novih pilot aktivnosti za obnovu ekosustava. Voditelj programa u Centru za praćenje klimatskih promjena CEKOM-a Zlatko Nedić, posebno je naglasio važnost prekogranične suradnje: “Kroz projekt REBIOFORESTS radimo na unapređenju otpornosti Spačvansko-bosutskog bazena na klimatske promjene. Očuvanje šumskih ekosustava nije samo ekološka, već i društvena odgovornost. Spačvansko-bosutski bazen, kao jedinstveno prirodno područje, suočava se s izazovima klimatskih promjena koji ne poznaju granice i sektore; stoga su prekogranična i međusektorska suradnja ključne. Projekt REBIOFORESTS omogućuje nam da zajedničkim naporima razvijamo rješenja za prilagodbu i očuvanje ovog vrijednog područja, zaključio je voditelj Programa Nedić.

Uključivanjem dionika, prekograničnom suradnjom i razvojem strategije osigurat će se dugotrajnost učinka projektnih aktivnosti koje će se provoditi do 28. veljače 2027.

Projekt REBIOFORESTS predstavlja važan korak u zaštiti šuma Spačvansko-bosutskog bazena i osiguravanju njihove dugoročne održivosti.