U programu sudjeluju: Zita Jukić, viša arhivistica u Državnom arhivu u Osijeku, Siniša Bjedov, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku te Čepinci Vinko Ivić, profesor povijesti i pedagogije i Hrvoje Pavić, student Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Zita Jukić ukratko će predstaviti Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, kojemu je urednica, dr. sc. Siniša Bjedov nastupit će u ime izdavača časopisa Državnog arhiva u Osijeku, prof. Vinko Ivić će održati predavanje o Josipi plemenitoj Glembay i Viktoru Himelrajhu, a Hrvoje Pavić će održati predavanje Hrvatsko Srce Čepin (1937.-1941.). Ova je ženska organizacija i danas aktivna pri Hrvatskoj seljačkoj stranci i zalaže se za bolji položaj žena u društvu, ravnopravnost spolova, ljudska prava, edukaciju žena za politički rad, zaštitu zdravlja, materinstva, doma i obitelji, tradicije, te očuvanje narodnog stvaralaštva i običaja.

Vinko Ivić nas u radu Životopis Josipe Glembay 1861.-1941. upoznaje s poznatom osječkom učiteljicom i kulturnom djelatnicom. Kao dugogodišnja ravnajuća učiteljica Više djevojačke škole u Osijeku, značajno je unaprijedila odgojni i nastavni rad, a posebno nastavu ženskog ručnog rada. Skrbila je za siromašne učenice te je s tom namjenom osnovana i njena zaklada. Bila je i književnica i predsjednica udruge Hrvatska žena. Ovim joj se radom odaje priznanje za život posvećen osječkom školstvu. Kroz drugi svoj rad Životopis Viktora Himelrajha (1922.-2009.,) gospodin Vinko će nam predstaviti ovog poznatog osječkog likovnog i glazbenog pedagoga i kulturnog djelatnika, a u radu se navodi i popis njegovih djela iz likovne i glazbene pedagogije.

Vinko Ivić je radio kao učitelj, nastavnik povijesti, pedagog u Čepinu, Đakovu i Osijeku, te bio viši stručni savjetnik za srednje škole Zajednice općina Osijek, a potom ravnatelj u današnjoj osječkoj OŠ Mladost. Radio je u Zavodu za unaprjeđivanje školstva u Osijeku na mjestu prosvjetnog savjetnika za opći razvoj, u skupini pedagoških stručnjaka u Nacionalnom odboru na reformi osnovnog i srednjeg školstva, kao prosvjetni savjetnik u ratu zajedno sa suprugom Maricom radio je na zbrinjavanju školske djece u izbjeglištvu i nakon povratka iz izbjeglištva, aktivno je sudjelovao u organizaciji međunarodnog savjetovanja i likovne izložbe te na izdanju zbornika radova Djeca u ratu. Izložba je prikazana u Osijeku, Zagrebu i u nekoliko gradova u Njemačkoj. Do umirovljenja 2002. radio je u Županijskom Uredu za prosvjetu i kulturu u Osijeku kao pomoćnik pročelnice. Radio je i na programu UNTAESA i tzv. Erdutskom sporazumu mirne reintegracije nasilno okupiranog hrvatskog Podunavlja u sastav Republike Hrvatske. Jedan je od utemeljitelja Društva za hrvatsku povjesnicu u Osijeku (1995.) i njezin predsjednik, član Hrvatsko-njemačke zajednice i Šokačke grane.

Hrvoje Pavić, bivši učenik OŠ Vladimir Nazor u Čepinu, student je diplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. U akademskoj godini 2012./13. nagrađen je Pohvalom za izvannastavne aktivnosti Filozofskog fakulteta, član je Povjerenstva za provođenje unutarnje prosudbe kvalitete sustava i Povjerenstva zaduženog za organizaciju i provođenje Otvorenog četvrtka na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Predsjednik je Međunarodne udruge studenata povijesti ISHA Osijek, član je uredništva časopisa Essehist u kojem je objavio nekoliko članaka. Suradnik je TV kalendara Hrvatske radio televizije i Hrvatskog povijesnog portala. Član je Matice hrvatske i Udruge za poljepšavanje grada Osijeka Moj Osijek. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Koautor je knjige Čepinska sjećanja. Glavno područje interesa mu je istraživanje povijesti slavonskog plemstva, posebno obitelji Adamovich de Csepin kao i istraživanje povijesti Čepina i okolice.

Prenosimo s CZK-CEPIN.hr